Znamenitosti Općine Ilidža

0

Butmir – neolitsko naselje
Prve ljudske naseobine na ovom području potječu iz neolitskog perioda. Oko 2400.-2000. godine prije naše ere,u butmirskom naselju, smještenom na obalama Željeznice, razvijalo se neolitsko naselje, arheološki otkriveno 1893.-1896. godine. Najveću vrijednost iz tog perioda predstavlja keramika, koja svojom originalnošću oblika i kombinacijom različitih ornamenata, jedostavnošću i čistotom, svrstava bumirsku kulturu u red najznačajnijih manifestacija i tekovina tog doba.

Aleja na Ilidži

ilidza_aleja
Atraktivno šetalište od banjsko-turističkog naselja Ilidža do Vrela Bosne, zasađeno stablima platana i kestena u dužini od 3,5 km, predstavlja najljepši drvored u BiH. Aleju sačinjava 726 stabala javorolisnog platana, sađenih u 2 reda 1892. godine, te desetine stabala divljeg kestena koji su sađeni 1888. godine. Ovaj zeleni “tunel” oduvijek je predstavljao pravu turističku atrakciju i svojevrstan spomenik prirode.

Vrela Bosne

jesen-na-vrelu-bosne-posjetioci-uzivaju-u-sarenilu-boja_1415033941

Vrela Bosne se nalaze u jugozapadnom dijelu Sarajevskog polja, u predgrađu Igman planine. Za njih se slobodno može reći da predstavljaju najljepši dio Sarajeva, ponos Sarajlija koji su oduvijek slobodne trenutke provodili u prekrasnom ambijentu uz žubor rijeke Bosne. Prisustvo vode, bujna vegetacija, svjež povjetarac sa Igmana, doživljaj je koji pruža svakom posjetiocu ugođaj koji se ne zaboravlja. Na ovom prostoru priroda je čovjeku pružila zaista mnogo, tu se osjeća dah netaknute prirode. Ipak, ono što je najljepše jeste samo izvorište rijeke Bosne, koja izvire iz nekoliko jakih kraških izvora na nadmorskoj visini od 492 m u području planine Igman. Pošto se radi o vodi visokog boniteta, uz izvorište je napravljena pumpna stanica Gradskog vodovoda. Flora i fauna uz izvorište je bogata i specifična i doprinosi ljepoti pejzaža, a ambijentu daje posebnu vrijednost.

Sarajevski ratni tunel je naziv za tunel koji je napravljen tokom opsade Sarajeva 1993. godine. Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je 2 teritorije koje je držala ARBIH (Dobrinju i Butmir) pa se tako i tunel zvao “Tunel D-B”. Tunel je dug oko 720 metara, a visok oko 1,5 m dok je na nekim dijelovima bio visok i do 1,8 m. Tunel se u zvaničnim razgovorima ARBIH i UN vodio pod imenom “Tunel kojeg nema”. Tunel je bio najstrožija tajna Sarajeva jer pomoću tunela u Sarajevo su stizali: hrana, oružje, cigarete itd.

images
Tokom 1994. tunelom su postavljene male šine po kojima su išla mala kolica.
Također tokom 1994. godine za tunel je saznala vojska Republike Srpske tako da je Ratko Mladić kontaktirao Aerodrom koji su držali UN i tražio da se tunel sruši i zatvori. Potom je VRS pokušala kopanjem drugog tunela i preusmjeravanjem rijeke Željeznice da potopi tunel i tako ga onesposobi, međutim ta im namjera nije uspjela.

Rimski most je građevina upečatljivog izgleda, izgrađena na Plandištu kraj Ilidže. Ovaj most je jedan od 4 sačuvana stara kamena mosta na području Sarajeva. Ostali mostovi su: Šeher-Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija i Kozja ćuprija. U blizini mosta nalaze se brojna arheološka nalazišta iz 25. i 26. vijeka prije Krista. Most se može vidjeti na desnoj strani puta ako se vozi magistralnom cestom od Blažuja prema Ilidži.

Rimski-most

Nije baš sigurno kada je ovaj most točno izgrađen. Zbog kontinuiteta života na prostoru Ilidže od neolitičkog razdoblja pa do danas može se pretpostaviti da je tu postojao neki most koji je omogućavao prijelaz sa jedne strane na drugu preko rijeke Bosne. Most je morao postojati u srednjem vijeku zbog trgovačkog puta koji je povezivao Dubrovnik sa srednjom Bosnom.
Most je prvi put spomenut u 16. vijeku, oko 1550. godine. Spominje ga mletački poslanik Katarin Zeno i piše da postoji kameni most na rijeci Bosni koji ima sedam lukova.

Most ima 6 riječnih oslonaca koji na uzvodnoj, jugozapadnoj strani imaju ledobrane-ledolomce, a treći mostovski oslonac na nizvodnoj strani ojačan je zidanim kontraforom od kamena koji je prislonjen uz čelni zid mosta.
Korkaluk je od čeonog zida mosta vizualno odvojen izvedbom jednostavno profiliranog kamenog vijenca, a lukovi su u odnosu na čeone zidove mosta diskretno uvučeni.
Dobio je naziv Rimski most zbog plitkog reljefa na kamenoj ploči na kojoj je prikazana gola figura u stojećem položaju lijeve noge prekrižene preko desne, sa desnom rukom podignutom iznad glave i lijevom rukom prekriženom preko grudi.
Most je restauriran više puta u 20. stoljeću a od 1986. pa do danas je pretrpio manja oštećenja. Rimski most je stavljen na Privremenu listu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pod nazivom Most Plandište i rednim brojem 528.

Share.

About Author

Leave A Reply


Get Widget