Tunel spasa: Spas u ratu – uspomena u miru

0

Tunel spasa smješten je u naselju Donji Kotorac. Spaja dva sarajevska naselja: s jedne strane Dobrinju, a s druge Butmir. Zaostavština je jednog strašnog vremena i dokaz velikih ljudskih postignuća, koja danas graniče s legendom.

Ratne 1992. godine, u vrijeme kada je vladala nestašica hrane, vode, lijekova, struje, plina, kad je Sarajevo bilo u potpunom okruženju, njegovim građanima preostala je samo jedna mogućnost za nabavku hrane za preživljavanje i municije za potrebe odbrane grada ─ pretrčavanje piste Sarajevskog aerodroma.

Zbog blizine neprijateljskih linija aerodromska pista neprestano je bila meta nasumične vatre i kontinuiranog snajperskog djelovanja kako bi se spriječio prelazak, što je za posljedicu imalo svakodnevno ranjavanje i ubijanje onih koji bi se odvažili da igraju tzv. sarajevski rulet.

Tunel spasa, Sarajevski ratni tunel, Objekat D-B, ili jednostavno Tunel, koji je prokopan ispod piste Sarajevskog aerodroma ratne 1993. godine, predstavljao je spas i nadu za Sarajevo i njegove stanovnike.

U zvaničnim razgovorima između Armije BiH i Ujedinjenih nacija vodio se pod imenom Tunel kojeg nema, a nakon što je spasio život stotinama hiljada stanovnika Sarajeva pod opsadom, dobio je zasluženi naziv Tunel spasa.

Radovi na tunelu započeli su u martu 1993. godine. Timovi vojnika i pripadnika civilne zaštite Općine Ilidža i rudari iz Miljevine i srednje Bosne kopali su ga svakodnevno 24 sata bez zastoja. Kopalo se bez mašina, samo krampama i lopatama.

U večernjim satima 30. jula 1993. godine susreli su se kopači iz pravca Dobrinje i oni iz pravca Butmira. Izgradnja tunela trajala je četiri mjeseca i četiri dana.

Gradu koji je bio na izdisaju vratio je život i nadu.

Tunel je dužine oko 800 metara, visine 1,5 metar, širine 1 metar. Ukupno je iskopano 2.800 m3 zemlje, ugrađeno oko 170 m3 drvene građe i oko 45 tona metala.

Kroz tunel je pružen telefonski kabl, kao i visokonaponski kabl koji je omogućio dotok ograničenih količina struje za prioritete ─ bolnice, pošte i druge vitalne objekte u gradu. Instaliran je i cjevovod kojim je grad snabdijevan prijeko potrebnom naftom. Šinskim kolicima u grad su transportovani hrana, lijekovi, vojna oprema, ali i ranjeni, bolesni i poginuli pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Prolazak ljudi kroz tunel odvijao se dvosmjerno i naizmjenično. Grupe ljudi ponekad su brojale i do 1.000 osoba, a skoro svako je nosio oko 50 kg hrane na leđima. Kroz tunel je dnevno prolazilo u prosjeku 3.000 ljudi. Za trideset mjeseci upotrebe Tunela registrovano je blizu dva miliona prelazaka u oba smjera.

Tunel spasa je bio istovremeno simbol opsade grada i simbol spasa za opkoljeno Sarajevo. Kroz Tunel spasa je prošlo: 1.120.000 ljudi 5.534.837 kg hrane 13.547.000 kg hrane ljudi su prenijeli na leđima 8.800.000 kg robe za komercijalno tržište 4.516.000 kg materijalno-tehničkih sredstava 549.326 kg razne opreme 4.500.000 litara nafte 80.000.000 kilovat-sati električne energije

Zahvaljujući Tunelu kojeg nema Sarajevo je preživjelo 1.425 dana teške, užasne, bolne i u novijoj historiji nezapamćene opsade. Fond memorijala Kantona Sarajevo je Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo iz aprila 2012. godine dobio na održavanje i upravljanje Spomenički kompleks Tunel D-B.

 

CJENOVNIK ULAZNICA U OBJEKTU TUNEL SPASA ZA 2015. GODINU

ULAZ U OBJEKTE TUNELA SPASA

Cijene ulaznice za odrasle posjetioce iznosi: 10,00KM

Cijene za učenike i studente iznosi: 5,00KM

Cijena ulaznica za organizovane i najavljene posjete učenika, studenata i penzionera sa područja BiH, pripadnika boračkih udruženja i porodica šehida i poginulih boraca Armije RBiH i Policije iznosi: 2,00KM

Za djecu do 6 godina ulaz besplatan.

Radno vrijeme:

ZIMSKI PERIOD 1.novembar-31.mart ponedjeljak-nedjelja 10.00-16.00 (posljednji ulazak u 15.30)

LJETNI PERIOD 1.april-31.oktobar ponedjeljak-nedjelja 09.00-17.00 (posljednji ulazak u 16.30)

Najave na telefon: 033 778 670

Share.

About Author

Leave A Reply


Get Widget