Rimsko naselje Aquae S

0

Rimsko naselje Aquae S je smješteno na lijevoj obali rijeke Željeznice, na početku ilidžanskog naselja Lužani. U periodu vladavine Rimskog carstva, najznačajnije naselje u Sarajevskom polju je bilo ono na Ilidži. Okolina današnje Ilidže bila je veoma gusto naseljena. O tome svjedoče nalazi na više lokaliteta: Crkvište, Stupsko Brdo, Švrakino selo itd.

Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi kada je naselje nastalo, postoji velika mogućnost da je ono podignuto u I. vijeku n.e kada se vladavina Rima definitivno učvrstila. Naselje svoj vrhunac doživljava za vrijeme III. i IV. stoljeća. To je vrijeme kada je Rim definitivno učvrstio svoju vlast i kada je počela urbanizacija i ovih krajeva.

Smatra se da je Ilidža planski nastala za vrijeme cara Marka Aurelija (161.-180.). Vjeruje se da je za vrijeme njegove vladavine, pogotovo u drugoj polovini vlasti veliki procenat isluženih vojnika dobio zemlju na prostoru Ilidže.

Razvitak naselja je uticao i na razvitak putne mreže. Naselje se nalazi na veoma važnoj putnoj komunikaciji Argentaria-Narona. Koliko je ovaj put bio značajan, govori podatak da je ova cesta povezivala Podunavalje sa Jadranskim primorjem. Ovaj put je važan i zbog veoma značajnih rudnika u istočnoj i centralnoj Bosni. Tako je on povezao i ostale dijelove ceste koje su vodile ka ovim rudarskim oblastima u istočnoj i centralnoj Bosni.

Prilikom istraživanja naselja, pronađen je natpis postavljen u čast caru Dioklecijanu. Ovaj je natpis značajan jer je sadržavao ime grada (Aquae S…).

Na Ilidži su pronađeni veoma bogati arheološki nalazi. U jednom od objekata pronađen je vrat amfore sa ručkama i žigom radionice COSSII. Pronađeno je i više ulomaka lucerni, od kojih se mali broj čuva i u muzeju grada Sarajeva.

Pronađena je i određena količina novca (kovanica). U već spomenutom objektu je pronađeno 25 primjeraka novca. Najstariji iz 42. godine i najmlađi iz 364.-375. godine. Treba spomenuti i još jedan objekt koji je imao 15 novčića, od kojih je najstariji iz 253.-268. godine, a najmlađi iz 276.-282. godine.

Drugi nalazi koji su pronađeni su: bronzana pređica, ulomci staklenih posuda, koštana igla, razni dijelovi nakita (uglavnom fibule), kozmetički pribor, vršak strijele i klinci sa konstruktivnih elemenata.

Kod sumpornog vrela je pronađen žrtvenik, sa posvetom Apolonu Tadenu (Apolonu Tadenskom), te su na podu jedne od vila, otkrivena dva portreta bogu Apolonu. Ako je iko imao bilo kakvih sumnji u vezi postojanja lječilišta na Ilidži, ovi mozaici to demantuju. Nije slučajan prikaz boga Apolona. Naime, bog Apolon je božanstvo medicine, lječilišta i streličarstva.

Prva istraživanja Ilidže započela su za vrijeme Austro-Ugarske monarhije 1882 i 1883. godine. Prve osobe koje su se zainteresovale za Ilidžu jesu: Arthur Evans i Moritz Hoernes.

Prvi ostaci objekata su otkriveni 1883. godine. Prilikom istraživanja, 1894. godine je otkriven oltar koji je posvećen Apolonu Tadenskom. Taj mozaik je postao kasnije motiv za grb općine Ilidže.

Naredni period istraživanja je započeo poslije Drugog svjetskog rata. U periodu od 1949 do 1950. godine, istraživanje vodi dr. Niko Andrijašević. On je otkrio vilu urbanu te jedan mozaik.

Važno je istaći i da se u istraživanju iz 1953. godine poduzimaju konzervatorski radovi. 1979. godine je otkriveno više objekata koji su bili povezani kolonadama stubova i bedema.
1988 i 1989. godine su otkriveni zidovi hospicija i izvršeni konzervatorsko – restauratorski radovi na ovom objektu. Istraživanja koja su započeta 1990-tih, prekinio je rat.

Još neki od naučnika koji imaju velike zasluge za istraživanje Ilidže su i Karl Patsch, Ćiro Truhelka, Esad Pašalić, Dimitrije Sergijevski, Ćiro Truhelka, Mihovil Mandić.

Share.

About Author

Leave A Reply


Get Widget