Proljeće u vrtove donosi radost boja i mnoštvo rascvjetalog cvijeća.

0

begonija dalija glacle

Proljeće je za mnoge najljepše godišnje doba. Vrijeme je toplije poslije duge i hladne zime. Drveće pupa a rano proljetno cvijeće cvjeta u živopisnim bojama. Nikad nije kasno da počnete saditi cvijeće u vašem vrtu kako bi uživali u njemu u kasno proljeće ili ljeto.

Kada je najbolje vrijeme za sadnju?

Ne postoji određeni datum kad morate da sadite cvijeće. Sadnja cvijeća isključivo zavisi od vremenskih uslova i vrste biljke. Neki ljubitelji cvijeća već sa prvim zracima sunca počinju da sade cvijeće, što je pogrešno. Neke biljke neće preživjeti povremene mrazove koji se javljaju u rano proljeće.

Sadite biljke nakon što prestanu mrazevi. Biljke koje se presađuju s mjesta na mjesto mogu se presaditi čim vlažnost zemlje to dopusti i kad se zemlja odmrzne. Gomolji se mogu saditi čim temperatura zemlje pređe 5 stepeni Celzijusa.

 

Najbolje cvejtnice za sadnju

Ukoliko želite da vam vrt već sa februarom procvjeta sadite biljke koje će vam cvjetati dugi niz godina npr. tulipane. Isto tako neke biljke koje posadite u proljeće daće vašem vrtu živopisnost boja u jesen.

Pazite kad kupujete sjeme ili gomolje da je proizvedeno iste sezone kada ćete ga i saditi. Sadite poslije zadnjeg mraza. Sadite u zemlju koja je dobro drenirana i sa dosta komposta. Kada sadite pazite na preporučenu dubinu sadnje. Dobro zalijte poslije sadnje.

Prije sadnje cvijeća dobro proučite kako cvjeta, kad cvjeta, voli li hlad ili sunce, kako podnosi sušu… na osnovu svega toga izradite plan sadnje. 

 

Cvijeće koje sadite dolazi u mnogo različitih varijacija. Pored vrste, cvijeće se razlikuje i po boji, obliku lišća, visini… Probajte neke od ovih vrsta:

 

Begonije – rastu na zasjenjenim mjestima, ako želite da biljke rano procvjetaju sadite ih u zatvorenom prostoru početkom marta. Begonije možete podijeliti u dvije velike grupe – lisnate begonije, koje se uzgajaju zbog lijepog dekorativnog lišća, i cvijetne begonije. U prvu se grupu ubrajaju: Begonia rex – carska begonija – Begonia corallina, Begonia metallica i druge. Druga grupa obuhvaća mnoge begonije koje se uzgajaju zbog lijepog i obilnog cvijeta. Ovamo spadaju: Begonia semperflorens – prikladna i za uzgoj u vrtu – Begonia “Gloire de Lorraine” – koja cvate tokom cijele godine – zatim krupnocvjetna Begonia tuberhybrida, ili gomoljasta begonija.

Sve begonije imaju osjetljive, vodenaste listove, metalnog sjaja. Lisnate begonije ne podnose jako sunce, a od cvjetnih se na punom suncu uzgaja samo begonija semperflorens.

Begonije traže obilno zalijevanje, pri čemu treba izbjegavati prskanje lišća, a ni vlažan im zrak ne prija. Zimi su osjetljive prema hladnoći. Razmnožavati se mogu sjemenom, reznicama, lišćem ili gomoljem – zavisi o vrsti.

 

 

Dalije – predivne visoke biljke, koja svakom vrtu daju neku vrstu drame. Cvjetaju čitavo ljeto do prvih mrazeva. Dalije ili georgine – cvijeće koje potječe iz doba Azteka – dijele se na dvije glavne skupine: na one koje se uzgajaju svake godine iz sjemenki te one koje se uzgajaju iz gomolja ili diobom gomolja. Sjemenje se obično prodaje za sadnju cvjetnih gredica, u mješavinama raznih boja. Da biste dobili cvijeće određene boje, potrebni su vam gomolji ili uzgojene sadnice. Biljke mogu narasti od 300 mm do 1,5 m s jednostrukim ili dvostrukim cvjetovima promjera 50-250 mm, ovisno o sorti. Cvjetaju od kasnog jula i do prvih jesenskih mrazova.

Kupite najveće gomolje koje možete priuštiti jer oni imaju najviše izgleda da iz njih izniknu veliki i bujni cvjetovi. Provjerite jesu li zdravi – odbacite one koji su zasječeni, koji su mekani na pojedinim mjestima, koji imaju znakove truleži ili suhe i naizgled prašnjave ili smežurane mrlje. Kupite mlade sadnice dalija u loncima u kasno proljeće.

Svim sortama, osim patuljastim dalijama, potreban je oslonac. Iskopajte rupu od 150 mm za svaku biljku i pored nje, na dubinu od 300 mm, zabijte štap visine 1,5 m. Nježno posadite gomolj u rupu, okrenuvši ostatak stabljike prema gore, i pazite da ga ne oštetite. Iskopano tlo pomiješajte s koštanim brašnom i šakom vlažnoga treseta pa njime zatrpajte rupu i zalijte biljku. Iskopajte rupe i zabodite štapove za sadnice isto kao što biste i za gomolje. Posadite ih zajedno sa zemljom oko korijena. Nakon sadnje, zalijte pa ponovite nakon dva dana za suhog vremena.

 

 

Gladiole – kada usljed velikih vrućina sve ostale biljke se uspavaju, gladiole će vas oduševiti svojim rozdovima cvjetova. Gladiola, latinski naziv (Gladiolus hybridum) je biljka dobijena ukrštanjem čak četiri do pet vrsta. Gladiole imaju stabljiku koja može narasti u visinu i do 1,5 metar I sabljaste listove duge oko pola metra.

Cvetovi su vrlo krupni, organizovani u klasove, nemaju miris, i najrazličitijih su boja. Cveta od maja do kraja avgusta. Pozemno stablo je lukovica.

Rod gladiola obuhvata više od 250 divljih vrsta. Prirodno su rasprostranjene u Evropi, Africi i Aziji.

Zbog svoje ljepote, ovo cvijeće jako je popularno kao rezani cvijet u cvjećarstvu, za dekoracije I bukete.

Gladiola se razmnožava lukovicama, koje se sade u proljeće ili kad počne ljeto. Lukovice ne treba saditi dok ne prodje opasnost od hladnoća i mrazeva.

Prije nego što ih budete sadili u vrtu, najprije ih zasadite u saksije i to u februaru, ako želite da gladiole ranije počnu sa cvjetanjem. Tek kasnije slijedi sadnja u baštu.

Lukovice treba da se sade u zemlju, okopanu na dubini od oko 30 cm. Obogatite zemljište fosfornim I kalijumovim djubrivom. Gladioli prija rastresito zemljište, dobre drenaže. Preporučuje se da zemlji dodate I malo stajskog gnojiva. Lukovice pospite prije sadnje sumpornim prahom da biste ih zaštitili od bolesti. Vrijeme sadnje  lukovica je u jesen.

Napravite jame sa razmakom od oko 20 cm. Dubina treba da je od 5 do 10 cm. Stavite lukovicu u zemlju i prekrijte rastresitom zemljom.

Tokom vegetacije gladiole, neophodno je redovno zalijevanje. Na 3 do 4 nedelje, obavezno je okopavanje i pljevljenje korova.

 

 

 

Pored sezonskog cvijeća, u vrt možete  posaditi i neko višegodišnje kojem ćete se oduševljavati iz godine u godinu.

Plamenac – sadite u dobro dernirano tlo, koje je u polusjeni.

Uzgoj ljetnog plamenca u vrtu iznimno je jednostavan. Najbolje raste na osunčanim mjestima, ali podnosi i djelomičnu sjenu. Tlo mora uvijek biti vlažno, porozno i hranjivo. Ako je supstrat presuh ili ako nema dovoljno hranjivih tvari, životni uvjeti idealni su za glavnog neprijatelja plamenca: gljivice uzročnika pepelnice. Ljetni plamenac sjajno je ogradno grmlje Njegova punoća boje čini se gotovo neiscrpnom. Intenzitet boja ovisi o vremenu i može se razlikovati iz godine u godinu. Mnoge vrste dobivaju potpuno drugačiju nijansu u večernjem sumraku − posebno plave vrste. Ako želite produljiti vrijeme cvjetanja, skratite vrhove glavnih mladica 5 do 10 centimetara prije početka formiranja pupoljaka.

 

Lažni ljiljan– cvijeće koje voli vlažno tlo.

Ubraja se u veoma prilagodljive vrste, voli sunčane položaje ali će dobro uspijevati i u sjenci na suhim mjestima. Formira velike grmove, sa dugačkim i uskim listovima. Otvoreni cvjetovi su u obliku trube i imaju tipičan oblik ljiljana. Cvetaju u raznim bojama, narandžastoj, žutoj, boji breskve, bijelo-žutoj i smeđe-crvenoj. Mnoge vrste imaju dvobojni cvijet koji traje samo jedan dan, ali biljka stalno stvara nove pupoljke tako da je uvijek prepuna cvjetova. Ima dugi vijek cvijetanja i zbog toga se koristi i kao rezani cvijet za vaze i aranžmane. Potreban razmak među biljkama iznosi od 40-60cm, a narastu u visinu od 50-120 cm. Trajnice je dobro ostaviti na miru dulje vreme, jer će tako formirati gušći žbun i bolje cvijetati. Vrijeme cvijetanja je od juna do avgusta mjeseca, a lijepo izgleda i kad je bez cvijeta jer ima prekrasne listove, zelene po obodu i malo savijene. Ima zadebljali korijen. Razmnožava se dijeljenjem korjena i veoma se lijepo uklapa u bašte .

 

 

Klematis – je puzavica, obožava sunčane pozicije, dolazi u više boja.

 

Klematis  je puzavica koja raste do visine od 2 do 4 m. Cvijece klematis se razlikuju po veličini i zavise od sorte. Klematis je listopadna biljka koja u toku zime nema lišće. Za ovo cvijeće potrebno je da obezbijedite potporu po kojoj raste.

Klematis se sadi u proljeće od marta do maja ili u jesen. Potrebno je da biljku zasadite na polusjenovito ili sunčano mjesto, a što više sunca to je bolje za vaš klematis. Prije sadnje potrebno je da saksiju sa biljkom natopite u kanti punoj vode u kojoj treba da odstoji oko 10 minuta. Za sadnju je potrebno pripremiti zemljište, iskopati rupu koja je dubine oko 60 do 80cm, na dno rupe treba da se stavi sloj šljunka, pa pijeska i treseta, zatim postavite cvijet klematis u rupu, 5 do 10 cm niže od površine zemlje i dobro ga zalijte. Za pravilan rast klematisa potrebno je da se zaštiti korjenov sistem  i donji dio do visine oko 30 cm,od direktne sunčeve svjetlosti.Zaštiti ga možete pomoću drugih biljaka, ako ih posadite dovoljno blizu kako bi napravile hlad, pomoću raznih baštenskih figura ili pomoću velikih saksija. Klematis je prelijepa puzavica koja se koristi kao 
cvijece za dvorište.

 

 

 

 

 

Share.

About Author

Leave A Reply


Get Widget