Kako podstaći dječiju inteligenciju

0

Dr Fil Mekgro, jedan od najpoznatijih stručnjaka za mentalno zdravlje i higijenu na svijetu, pokušao je da sakupi i grupiše savjete svojih kolega i pouzdane rezultate istraživanja kojima će se kod djeteta podstaći razvoj određenih sposobnosti. One su nabrojane u njegovoj knjizi “Porodica prije svega: Korak po korak do fenomenalne porodice”, a mi vam izdvajamo sajvete za jačanje intelektualnih sposobnosti najmlađih.

Vježbe disanja

Jedna od najefikasnijih metoda za stimulaciju mentalnih procesa jeste kontrolisano disanje. Istraživanja su pokazala da školarci mogu popraviti ocjene ukoliko prije ispitivanja znanja praktikuju vježbe disanja (što, također, smanjuje napetost). Kontrolisano disanje, naime, omogućava povećanje protoka kiseonika ka mozgu, što dalje dovodi do poboljšanja memorije, koncentracije i sposobnosti rijesavanja zadataka. Kako kontrolisati disanje? Stručnjaci savjetuju da naučite svog mališana da diše na sljedeći način: neka njegov udah traje pet sekundi, izdah – pet sekundi, neka proces ponovi šest puta, a traje svega jedan minut. Podsjetite ga da ovu vježbu izvede prije svakog testiranja znanja.

Mentalna gimnastika

Igre stimulišu um, a to je prije svega slučaj s igrama koje zahtijevaju primjenu strategije. Ovim putem, jačaju verbalne vještine, a koncentracija, razumijevanje i rasuđivanje jačaju. Stručnjaci kao svojevrtan vid mentalne gimnastike preporučuju igre u kojima može uživati čitava porodica, a neke od njih su: šah, kripografske igre, igre riječima itd.

Jačanje samopouzdanja

Budući da je veza imeđu uma i tijela izuzetno jaka, ne čudi što loše i negativne misli mogu negativno da se odraze na tijelo. Depresivne misli negativno utiču na energiju i sposobnost jasnog mišljenja, odnosno mogu poljuljati dječiju vjeru i stvoriti sumnje o tome mogu li uraditi nešto na pravi način. Pozitivan unutrašnji dijalog pravi značajnu razliku, a dobre vijesti su da se on može uvježbati. Odličan način da se izgradi samopouzdanje jeste razmišljanje o pozitivnim i praktičnim temama. Recimo, poželjno je da unutrašnji dijalog djeteta teče na sljedeci


način: ”Učio sam naporno, tako da bi trebalo da dobijem visoku ocjenu”, ”Sve će proći u redu jer znam ovo da uradim” i slično.

Muzika i ritam

Čak i ako dijete nije naročito nadareno za pjevanje ili sviranje nekog instrumenta, muzika i ritam moraju biti dio njegovog svijeta. Jedno istraživanje je, recimo, pokazalo da se mališani koji slušaju muziku bubnjeva lakše koncentrišu na izradu domaćih zadataka. Muzika, naime, omogućava mentalnu gimnastiku i povećava kreativnost, a sve što utiče na kreativnost je korisno za razvoj.

Verbalna interakcija

Uključivanje djeteta u razgovor pomoći će razvoj njegovih verbalnih vještina, obogatiti njegov vokabular, prije svega u periodu između 16. i 26. mjeseca, kada je razvoj govora veoma ubrzan. Ipak, bez obzira na uzrast mališana, trebalo bi razgovarati s njim što više – o školi, njegovim drugarima, omiljenim sportovima, interesovanjima, putovanjima… Takva interakcija će za rezultat dati i jačanje socijalne inteligencije: dijete će se osjetiti cijenjeno, biće prilagodljivije i pametnije.

Čitanje

Nije novost da čitanje gradi, njeguje i jača ljubav prema jeziku i koristi sve djetetove intelektualne potencijale. Također, poboljšava memoriju, uspostavlja pažnju i širi vokabular.

Stimulativna okolina

Kreativna i stimulativna okolina je veoma važna za razvoj inteligencije. Stručnjaci preporučuju da, kao bebu, svoje dijete često držite u naručju, koristite facijalnu ekspresiju, podstičete dijete da čita priče prikladne za njegov uzrast, vodite dijete u biblioteku, muzeje, na kulturne događaje i putujete, kao i to da, neizostavno, koristite porodične ručkove ili večere za mentalnu stimulaciju.

Aktivno tijelo za aktivan um

Fizičke aktivnosti, poznato je, ubrzavaju protok krvi ka svim dijelovima tijela, uključujući i mozak. Ovaj vitalni organ tako dobija krv nedavno obogaćenu kiseonikom, koncentraciju, te razmišlja brže i uspijeva lakše da sagleda komplikovane situacije. Mališani koji su fizički aktivniji u školi bilježe bolje rezultate, a to potkrjepljuje veliki broj studija sprovedenih u proteklih pedeset godina. Bavljanje sportom ili plesom omogućava jasnije razmišljanje, pozitivno utiče na kreativnost, stimuliše mozak i proces učenja, pruža energiju i koncentraciju, izaziva pozitivne promjene u organizmu i rast samopouzdanja, pomaže razvoj motorike i koordinacije i smanjuje depresiju povećanim lučenjem određenih hormona.

Pravilna ishrana

Uz sve to, za inteligenciju je važan i unos određenih hranljviih materija. Pri jačanju mogućnosti uma djeteta, ne smije biti zapostavljena ishrana i konzumacija vitamina i minerala. Djeca koja se hrane zdravo su kognitivno razvijenija, a eksperti preporučuju da, za jačanje intelektualnih sposbnosti, u jelovnik svog mališana uvedete citrusna voća, jaja, ribu, tzv. posno meso i žitarice.

Share.

About Author

Leave A Reply


Get Widget