Ja volim nekog sa autizmom

0

Povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu Udruženje za podršku djeci i roditeljima “Budućnost” u saradnji sa “Udruženjem Mreža u Bosni i Hercegovini AUTIZAM DANAS” je pokrenulo kampanju ‪#‎javolimnekogsaautizmom‬. U nadi da će i na ovaj način uticati na širenje pozitivne svijesti o osobama iz autističnog spektra.

– Vaše je samo da napišete poruku, slikate se sa njom i tagirate se #javolimnekogsaautizmom – navode udruženja.

Tačnije na društvenoj mreži Facebook potrebno je prilikom čekiranja vaše fotografije da prije riječi javolimnekogsaautizmom unesete i znak taraba (#)

Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složeni poremećaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe poremećaja autističnog spektra (engl. ASD).

autism-awareness-ribbon

Znak svjesnosti autizma; puzzle označavaju želju za povezivanjem djelića i konačnim shvatanjem autizma

Nasljednost autizma je velika; genetika poremećaja  je složena i zasada se još ne zna koji geni su općenito odgovorni. U rijetkim slučajevima, autizam se povezuje s faktorima koji uzrokuju defekte pri rođenju. Postoje i drugi predloženi uzroci prema kojima autizam uzrokuju cjepiva korištena u dječjoj dobi, takve su pak hipoteze kontroverzne i nemaju podršku kod uvjerljivih naučnih dokaza.

Nedavna istraživanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva slučaja na 1000 ljudi za autizam, i otprilike 6 na 1000 za spektar autizma (SA); s prosjekom SA od 4.3:1 za populaciju muškaraca. Broj registriranih ljudi s autizmom dramatično se povećao od 1980-ih, to je i dijelom zbog unaprijeđenog postupka dijagnoze autizma, stoga se još tek nagađa da li je postotak autista zaista narastao.

Autizam utječe na mnoge dijelove mozga, ali kako dolazi do toga nije sasvim razjašnjeno. Roditelji su obično ti koji uoče prve znakove i to u prvoj ili drugoj (do treća) godini djetetovog života. Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na znanstvenim istraživanjima, zasada nema lijeka za autizam. Kod težih oblika autizma, samostalan život je malo vjerojatan, ali kod blažih oblika moguće je živjeti samostalno. Danas je razvijena i tzv. autistična kultura, gdje neki od njih traže lijek, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi način postojanja u smislu življenja), a ne poremećaj.

Ujedinjeni narodi su 2. apri proglasili Svjetskim danom autizma.

Share.

About Author

Leave A Reply


Get Widget