Enver Merdić: Nove tehnologije, investicije i radna mjesta u TE Kakanj

0

Odnedavno za prvog čovjeka Termoelektrane Kakanj imenovan je Enver Merdić, inače mašinski inženjer po struci. Merdić je rođen 1964. godine u Brnjicu. Srednju školu završio u Kaknju, a Mašinski fakultet 1990. godine u Zenici. Radio je u srednjoškolskom centru Kakanj, kao profesor mašinske grupe predmeta, RMU Kakanj, pogonu ”Haljinići” kao pomoćnik upravnika za mašinske poslove, projekt menadžera na izgradnji pretovarnog sistema na PK ”Vrtlište“,  pomoćnik upravnika na pogonu ”Separacija”, bio je i politički angažovan  u Parlamentu FBiH i Općinskom vijeću Kakanj. Također Merdić je angažovan i u Odboru za energetiku, industriju i rudarstvo pri Parlamentu FBiH.

Sa novoimenovanim direktorom razgovarali smo o planovima, zapošljavanju i razvoju Termoelektrane Kakanj.

DALJINSKO GRIJANJE 

Iza sebe imate zavidno političko iskustvo u Općinskom vijeću Kakanj, te Parlamentu FBiH. Nakon političkog angažmana, ponovo se vraćate u realni sektoru. Gdje se bolje snalazite?

-Bolje se snalazim u realnom sektoru jer tu sam proveo 28 godina rada. Jednostavnije se u realnom sektoru snaći jer se situacija politička mijenja iz dana u dan, dok ovdje direktno radim posao za koji sam se školovao, te je samim tim dosta lakše u realnom sektoru.

Koliko Vam političko iskustvo može pomoći da TE Kakanj razvijate brže i bolje?

-Političko iskustvo je vrlo bitno. Bez obzira na znanje koje posjedujete ukoliko nemate političke podrške teško je nešto ostvariti. Trebat će nam nekada i politički lobi koji će omogućiti veća investiciona ulaganja.

Koji su Vaši planovi što se tiče TE Kakanj? Na kojim projektima ćete raditi i koji projekti su od izuzetne važnosti za Kakanj i Federaciju BiH?

-Prvi i osnovi plan je proizvodnja električne energije i tu treba da budemo održivi u svakom pogledu. Sa razvojem Termoelektrane Kakanj moramo pratiti i razvoj rudnika, gdje je nova uprava Elektroprivrede dala veliki primat  a koji se odnosi na na konsolidaciju rudnika. Bez rudnika ne možemo planirati neki veći razvoj u termoelektrani.

U TE Kakanj planirano je da se gradi jedan generacijski blok, gdje bi se jedan dio bloka koristio za proizvodnju električne energije, a drugi za proizvodnju toplotne energije, gdje bi mogli razviti sistem daljinskog grijanja u gradovima Zenica i Sarajevo. Grad Zenicu možemo vrlo brzo snadbjeti samo ako se politika složi.

Konkretno koji su planovi na projektu daljinskog zagrijavanja Sarajeva i Zenice?

-Ovo je projekat koji treba započeti i koji se ne može realizovati preko noći. Sa postojećim kapacitetom od 450 megavata ne možemo snabdijevati Sarajevo, ali planiranom izgradnjom bloka 8 gdje bi se pravila kogeneracija, jedan dio tolotne energije direktno bi išao za grad Sarajevo. Proble grijanja Sarajeva jesu različita mjesta toplotne energije i plina. Trebalo bi to sve sinhronizovati na jedno mjesto odakle bi išla distribucija toplotne energije za Sarajevo, jer problem nije cjevovod Kakanj- Sarajevo, problem je unutar grada, te se tome treba posebna pažnja posvetiti.

INVESTICIJA OD 100 MILIONA EURA

Koje su to investicije koje očekuju TE Kakanj u ovoj godini?

-Ove godine planirali smo raditi odsumporavanje bloka 5, 6 i 7. To je jedan veliki investicioni projekat i on se treba prvi realizovati u sistemu Elektroprivrede BiH. Idejni  projekat je u fazi implementacije i vrše se prezentacije. Očekujemo da projekat bude implementiran u ovoj kalendarskoj godini. Vrijednost investicije je od 80 – 100 miliona eura.

Kako vidite TE Kakanj u narednih pet godina?

-TE Kakanj je uređen sistem koji radi po svim procedurama i pravilnicima. Vidim elektranu visokorangiranu jer se ovdje radi sa visoko sofisticiranom opremom. Mi težimo održati taj trend i pratimo tehnološko proizvodne kapacitete, odnosno tehnologije na tržištu. Sve nove tehnologije na tržištu ovdje ćemo primijeniti. Smatram da TE treba da bude organizovana dobro i da je to lider ZDK.

Koliko ćete svoje pažnje posvetiti projektima koji su vezani za zaštitu okoliša?

– Uvest ćemo nove tehnologije kada je u pitanju okoliš. Zaštiti okoliša treba dati primat, jer nas evropske direktive vežu za okoliš i tu nema velikih  mogućnosti da nešto prevaziđemo.

Nedostatak uglja je jedan od hroničnih problema. Kako riješiti problem nedostataka uglja?

-Tačno je da je nedostatak uglja hronični problem. Mogu se iluzije pričati o novim postrojenjima za proizvodnju električne energije na bazi sagorijevanja uglja. Smatramo da je ovaj bazen bogat  sa ugljem i ne bi trebali to ispuštati. Smatram da sadašnja uprava Elektroprivrede dosta dobro radi na konsolidaciji i dokapitalizaciji svih rudnika unošenjem novih investicija unutar rudnika kako bi se povećala proizvodnja, odnosno da bi se radilo na zamjenskim kapacitetima. Dosta je zastarjela oprema, načini iskopavanje uglja. Mislim da nova uprava ima dobru volju da se to promijeni ka boljem.

Da i ste upoznati sa investicijama u rudnike?

-Kako sam upoznat, u rudniku Kakanj biće instalisana širokočelna oprema za podzemnu eksploataciju u vrijednosti 20 miliona maraka. Rudnik Zenica će dobiti dokapitalizaciju sa širokočelnom opremom iste vrijednosti kao i rudnik Kakanj. U rudniku Breza, uloženo je u širokočelnu opremu od 20 miliona maraka. Na osnovu ovoga možemo reći da ima volje i sluha da se rješavaju problemi prisutni u rudnicima.

Šta je sa novim radnim mjestima?

-TE Kakanj ima 593 zaposlena radnika. Sa novim investicijama idu i nova radna mjesta. U našem trogodišnjem planu planiran je prijem radne snage prema ključnim mjestima. Mi imamo ključna postrojenja gdje ne možemo dobiti radnika preko noći, treba da provede dovoljan dio rada kako bi naučio servisirati postrojenje poput turbine, pumpe ili  ventilatora

IZVOR AKTA.BA

Share.

About Author

Leave A Reply


Get Widget