Čak 200 država obvezalo se na doprinos usporavanju klimatskih promjena

0

Svjetska meteorološka organizacija ovih je dana potvrdila da je 2014. bila najtoplija godina ikad, otkad mjerenja uopće postoje, a 14 od 15 najtoplijih godina dogodile su se u ovome stoljeću pise
P redstavnici 200 država, pa tako i Hrvatske, u Ženevi su nedavno usuglasili nacrt sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena, koji bi trebao biti ispregovaran i potpisan na velikoj UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu od 30. studenog do 11. prosinca ove godine. Novi sporazum će sve države svijeta obavezati na usporavanje klimatskih promjena od 2020. godine kako globalna temperatura ne bi rasla za više od dva stupnja u odnosu na onu predindustrijsku.
Znanstvenici su, međutim, skeptični, jer smatraju da je svijet na putu da temperaturu podigne i više nego dvostruko. Svjetska meteorološka organizacija ovih je dana potvrdila da je 2014. bila najtoplija godina ikad, otkad mjerenja uopće postoje, a 14 od 15 najtoplijih godina dogodile su se u ovome stoljeću. Sve što se dosad poduzimalo, odnosno što se poduzima, nije dovoljno – procjenjuje se da će temperatura do 2100. godine porasti za najmanje 3,7 do čak 4,8 »celzijevaca« u odnosu na prosječnu temperaturu u kojoj su naši preci uživali prije industrijalizacije 1850-1900. godine. Dosad smo, kažu znanstvenici, temperaturu već podigli za 0,85 stupnjeva u odnosu na to vrijeme. Spasa nam neće biti, osim ako do 2030. godine emisije stakleničkih plinova ne smanjimo za najmanje 40 posto. Osim što će se time smanjiti zagađenje zraka i poboljšati zdravlje ljudi, smanjit će se i troškovi za energiju te otvoriti nova radna mjesta u osmišljavanju čišće tehnologije, transporta i ekološkoj gradnji. Štednja na trošenju energije znači manje zagađenja, ali i čuvanje resursa. Predviđa se, naime, da će svijet, s ovim tempom potrošnje energije odnosno resursa, bez nafte ostati oko 2050. godine, a bez plina petnaestak godina kasnije, dok bi nam ugljen, najveći zagađivač, mogao trajati do 2155., bude li dotad trajalo i čovječanstvo uopće.

Veliki rezovi
Europa u novim ciljevima, smatraju u Europskoj Komisiji, treba vidjeti svoju veliku priliku, prije svega u stvaranju veće konkurentnosti, dok se sve nade polažu u obnovljive izvore energije, iz kojih je plan do 2030. godine proizvoditi barem 27 posto od ukupno proizvedene energije.
MILIJUN NAČINA ŠTEDNJE
Milijun je malih načina na koje možemo doprinijeti smanjenju potrošnje energije – počev od toga da kućanske uređaje (TV, kompjutor, player itd.) isključujemo iz struje kad nisu u funkciji, preko toga da gasimo suvišna svjetla, zatvaramo vodu dok peremo suđe ili zube, do toga da kupujemo što više lokalno proizvedene hrane, kako bi i troškovi transporta bili manji .
Najveća je bojazan, međutim, da svjetske gospodarske sile – SAD i Kina, nisu spremne na velike rezove, bez kojih svijet u globalu ne može očekivati promjene nabolje. Ipak, pomaka u odnosu na dosadašnje klimatske konferencije ima, budući da je SAD nedavno obznanio vlastite nove mjere, prema kojima bi do 2025. godine njihove emisije štetnih plinova trebale biti smanjene za 28 posto u odnosu na 2005. godinu, dok je ozbiljne promjene na svom terenu obećala i Kina, dosad prilično nezainteresirana za uvođenje restrikcija svojoj industriji. Ove dvije države proizvode polovicu emisija štetnih plinova u svijetu, budući da SAD iz ugljena proizvodi i polovicu svoje električne energije, a Kina čak tri četvrtine. Bez njihove ozbiljnije suradnje, drugim riječima, pomaka nabolje neće biti.
Samo hladnjaci širom SAD-a, jedna je od zastrašujućih činjenica, godišnje trebaju onoliko energije koliko je proizvede 25 velikih termoelektrana. Potrošnja energije u SAD-u udvostruči se svakih 20 godina, dok se očekuje da će do 2030. godine svjetska potrošnja općenito biti povećana za više od 50 posto. Neštedljivi kućanski aparati, stolarija koja »ne dihta« i ostale energetske neučinkovitosti, samo u SAD-u stvore suvišan trošak od 300 milijardi dolara godišnje – koliko iznosi i čitav tamošnji vojni budžet.

Nakon vas gospodo
Da bi se postigao cilj smanjenja stakleničkih plinova za 40 posto, samo će oni koji trguju emisijama u Europi – više od 11.000 elektrana i industrijskih postrojenja, svoje emisije morati smanjiti za čak 43 posto u odnosu na 2005. godinu, a ostali za 30 posto. »Ostali« značimo i mi, koliko god nam teško bilo mijenjati navike.
Sad kad je u Ženevi, na 86 stranica teksta, usuglašen nacrt za daljnje pregovore, koji sadrži gledišta i brige koje more države svijeta, ispred njih je do pariške konferencije još puno posla. Ključno će razdoblje biti od ožujka do lipnja, u kojem svaka od država mora obznaniti na koji će način, kod kuće, smanjiti emisije stakleničkih plinova. I Hrvatska na tome radi, odgovoreno nam je u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, čije su stručne službe sudjelovale na ženevskom susretu.
On, međutim, nije prošao bez prigovora sa strane. Jedan od njih kaže da je nacrt za daljnje pregovore preopćenit i preobiman, a u nekim svojim dijelovima i kontradiktoran. Zalaže se, naime, za smanjenje stakleničkih plinova do 2030., a u drugim dijelovima isti taj cilj zagovara »u što skorijem roku«. Kritičari ženevskog susreta smatraju i da su zacrtani ciljevi poput »smanjenja siromaštva u svim njegovim oblicima svuda u svijetu« prekrasni, ali i u potpunom neskladu sa svjetskim ekonomijama koje ruše sve pred sobom.
»Na kraju, postavlja se pitanje hoće li se najveće svjetske ekonomije – kineska, indijska i američka, ponovno ponašati po principu ‘nakon vas, gospodo’, kao što su se ponašale na klimatskom summitu u Kopenhagenu 2009. godine«, pišu svjetski mediji, ovaj put ipak nešto optimističniji. Prvi put dosad upravo te ekonomije priznaju svoju veliku odgovornost i udio u klimatskim promjenama. Još preostaje »samo« da se prihvate posla

Riječki Novi list

Share.

About Author

Leave A Reply


Get Widget