5 Teorija o porijeklu života na zemlji

0

Razmišljanje o porijeklu života na Zemlji, razlozima njegovog nastanka, pa i samoj svrsi, danas se često pronalazi u raznim religijama. U naučnim krugovima prevladava teorija o Big Bangu, odnosno Velikom prasku prema kojem je nastao prostor, vrijeme, materija i energija. Sam trenutak tog stvaranja naučnicima je i dalje nedokučiv.

Od antičkog doba prevladavalo je pet raširenih teorija o porijeklu života na Zemlji:

1. Teorija Stvoritelja

Prema ovom vjerovanju, sve što je život svoj nastanak duguje natprirodnoj moći, biću ili entitetu. Prema Bibliji odnosno kršćanstvu svijet je stvoren u šest dana – prvi dan je stvoreno nebo i zemlja, drugi se razdvojilo nebo od vode, treći je stvoreno kopno i biljke, četvrti Sunce, peti Mjesec i zvijezde, a šesti ptice, kopnene životinje i čovjek.

Prema Islamu, drugoj svjetskoj religiji, Allah je stvoritelj svega, dok je u trećoj najvećoj religiji hinduizmu, svijet stvorio bog kreacije Brahma, a prvi muškarac je bio Manu, a žena Shradha.

2. Teorija abiogeneze

Prema ovoj hipotezi, život je spontano nastao iz nežive tvari, a koncept su osmislili rani grčki filozofi poput Aristotela, Platona i drugih. U antičkom Egiptu, vjerovalo se kako je blato na obali rijeke Nil kolijevka života, a iz njega su prvo nastale žabe, zatim zmije, štakori i krokodili nakon što je prve žive čestice zagrijalo sunce. Teoriju spontanog nastanka života opovrgnuli su naučnici kroz 18. i 19. st. zahvaljujući otkriću mikroskopa, eksperimentu Francesca Redija koji je dokazao da se ličinke mušica ne pojavljuju na mesu ako prethodno mušice na njega ne polože jaja te brojnim drugim pokusima. Tezu je u naučnim krugovima zamijenila ideja heterogeneze, odnosno nastanka života iz već živućih tvari.

3. Život došao iz svemira

Ova hipoteza još se naziva i Panspermia, a prema njoj život uopće nije započeo na našem planetu, već je došao iz svemira. Na primjer, nakon eksplozije kamenja na Marsu te pada meteora na Zemlju, došlo je do prijenosa spora i drugih oblika života. Prema tome, ljudi su porijeklom Marsovci. Druga struja znanstvenika tvrdi kako je život stigao s drugih kometa iz udaljenih galaksija. Čak i da je ta teza tačna, nameće se pitanje porijekla života u svemiru koji je doputovao do nas.

4. Teorija vječnog života

Prema ovoj teoriji koja je bila popularna krajem 19. stoljeća, različite vrste života su oduvijek postojale na Zemlji i uvijek će postojati, mijenjajući samo svoju formu. Budući da je nauka dokazala kako Zemlja na postoji oduvijek, kao logično se pitanje nameće odakle je na nju došao život. Također, logička je pretpostavka da sve ima svoj početak, pa tako i život.

5. Teorija katastrofe

Georges Cuvuer koji je živio od 1769. do 1832. i naziva ga se Ocem Moderne paleontologije. On je također zagovaratelj teorije da je Zemlju pogodila kataklizma uslijed koje je došlo do međusobnih reakcija raznih spojeva i neorganskih tvari te je oformljena ona organska. Na primjer, led je pokrivao okeane prije tri milijarde godina, a sunce je tada vjerojatno bilo i do tri puta slabije nego je danas. Taj je sloj leda moga štititi osjetljive organske molekule koje su izbile na površinu nakon kozmičkog udara,na primjer,kometa.

Share.

About Author

Leave A Reply


Get Widget